DOSSIER: Ljepota: Što se krije iza stručnih naziva na deklaracijama kozmetičkih proizvoda?

BONJOUR.CLUB
11.3.2011.

Donosimo popis sastojaka koje biste trebali izbjegavatiZa modamo.info piše:Miljana Pavličić, diplomirani biokemičar Štetne tvari ne nalaze se samo u hrani i piću, već i u kozmetičkim preparatima koje svakodnevno koristimo za njegu kože i kose. Ljudska je koža živi organ koji prilično dobro upija kozmetiku, a neke njezine sastojke odvodi čak i do krvi te stoga oni dugoročno djeluju na zdravlje. No komplicirani nazivi na deklaracijama znaju zbuniti, stoga kako bismo vam barem malo pomogli prepoznati sastojke koji štete vašem zdravlju, navodimo neke od najčešćih u nastavku.Pažljivo čitajte.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

 

Naftni derivati  

Mnogi naftni derivati su kancerogeni, a tu spadaju petrolatum i njegovi derivati. Često dolaze u kozmetici (kreme, voskovi za depilaciju, dekorativnoj kozmetici, zaštitnim kremama i kremama za njegu beba), čine kreme mazivima, omekšavaju kožu i čine je mekom i baršunastom - štite kožu. A sa druge strane mogu uzrokovati alergijske reakcije, začepljuju pore i toksično djeluju na kožu, a neki su i kancerogeni.
Kao prirodnu alternativu koja se koristi u prirodnoj kozmetici navodimo biljna bazna ulja i biljne voskove iz organskog ili biodinamičkog uzgoja koji su bogati vitaminima i mineralima. Po svojoj strukturi vrlo su slični sebumu kože pa ih ona odlično prihvaća i apsorbira, te sjajno njeguju kožu.

U kozmetičkim preparatima naftni derivati se najčešće nalaze u sljedećim oblicima: mineral oil, vaseline, paraffin, petrolatum, paraffinum liquidum, petroleum jelly, microcrystalline wax, FD&C ili D&C boje.


Propylene glycol, etoksilirane komponente

Ovo je jedan od najčešće upotrebljavanih sastojaka u konvencionalnoj kozmetici jer veže velike količine vode na sebe i ima veliku moć prodiranja u kožu (bolju čak i od glicerina), a nije tako skup. Služi i kao otapalo te vlaži kožu. Upotrebljava se u dekorativnoj kozmetici, dezodoransima u spreju, antiperspiransima, proizvodima za kosu, losionima za bebe, vodicama za usta i proizvodima za samotamnjenje. Njegova upotreba je sada smanjena (smatra se da ima neurotoksično djelovanje) a umjesto njega se koriste „sigurniji" butylene i polyethylene glycol.
Prirodna alternativa je glicerin biljnog porijekla koji kožu štiti od gubitka vlažnosti.

U preparatima se, pored gore navedenih, najčešće nalaze u sljedećim oblicima:
PEG- polietilen-glikol (npr. PEG-8, PEG-40 castor oil, PEG-100 Stearate...),  Polyethylene, Polyoxyethylene, -eth- (npr. oleth-10, ceteth-20, ceteareth-30, sodium laureth sulfate, sodium myreth sulfate...),  -oxynol- (npr. nonoxynol-1, octoxynol-9...) i polysorbate (npr. polysorbate-60, polysorbate-80).

 

 

Image 



Formaldehid

Poznat i kao jedna od najopasnijih kemikalija. Kancerogena je i dugotrajnom upotrebom može izazvati niz neželjenih reakcija na koži, a nalazi se u lakovima za nokte te u raznim sintetičkim proizvodima za njegu kose, kože i tijela kao antimikrobna tvar i konzervans, ali se na deklaracijama nikada ne navodi kao formaldehid. Pojavljuje se pod desetak različitih pseudonima (većina ih u sebi sadrži "form", primjerice, "formalin", "lysoform" i "formalith"), ali nije uvijek naveden jer ga druge kemikalije, kao što je imidazolidinil urea - uobičajeni konzervans u šamponima - na određenim temperaturama mogu oslobađati kao nusproizvod.
Prirodna alternativa i ujedno i prirodni konzervans su certificirana organska eterična ulja.

Evo još nekih sastojaka koji formaldehid oslobađaju kao nusproizvod: DMDM Hydantoin, Diazolidinyl Urea, sodium hydroxymethylglycinate, 2-bromo-2-nitropropane-1,3-diol, Quaternium-15.


Parabeni

Velika grupa kemijskih konzervansa. Smatraju se sigurnim, no neka istraživanja ih povezuju s karcinomom dojke, a pored toga izazivaju hormonalne poremećaje i alergije.
Parabena ima u ruževima za usne, losionima, kremama za samotamnjenje, hidratantnim kremama, kremama za sunčanje,dezodoransima, šamponima i mnogim drugim proizvodima,  pa stoga i ne čudi da korištenje tih proizvoda od mladosti zapravo uzrokuje nakupljanje ove tvari u organizmu što dovode do nekih bolesti.

Na deklaracijama se pojavljuju u terminima methylparaben, ethylparaben, propylparaben, isopropylparaben, buthylparaben, isobuthylparaben, dakle uvijek je dio riječi paraben i obično se nalaze pri dnu liste sastojaka.

 

Image 

 


Phenoxyethanol

Aromatični eter alkohol koji se upotrebljava zbog mirisa i zbog svojih konzervirajućih svojstava. Smatra se sigurnim za upotrebu u kozmetičkoj industriji. Prema nekim istraživanjima smanjuje plodnost i toksičan je za reproduktivni sustav, povećava rizik od preranog poroda. Djeluje iritirajuće na oči, pluća i kožu te slabi imunološki sustav.

 

 

Octyl methoxycinnamate

Kemijski zaštitni faktor. Smatra se sigurnim sastojkom, no neka su istraživanja ustanovila njegovu povezanost s rakom kože, kao i njegovo snažno iritirajuće svojstvo za oči i kožu. Koristi se u make-upu, losionima za samotamnjenje i salonima za sunčanje, no i u mnogim kremama. Dokazano je i da se nakuplja u majčinom mlijeku i djeluje poput estrogena.
Prirodna alternativa ovom sastojku su mineralni pigmenti poput titan dioksida koji odbija sunčeve zrake od površine kože i ne upija se u nju.


Natrij lauryl sulfate

Iritira kožu i oči te može uzrokovati pojavu suhe kože i ekcema. Svojim štetnim svojstvima može izazvati promjene na DNK. Dolazi često u šamponima, pjenušavim kupkama, losionima, kremama i pastama za zube. Prirodna alternativa su mu šećerni tenzidi kao što su coco-glukozid i natrij coco-glukozid tartarat.


Alkohol

Vrlo čest sastojak, naročito u preparatima za masnu kožu. Alkohol isušuje kožu, istanjuje površinski sloj, pa i pored prividnog početnog poboljšanja u vidu manje masne kože, koža kasnije postaje dehidrirana i još masnija.


Benzoil-peroksid

Ovaj sastojak se nalazi za njegu masne kože i akni. Isušuje kožu i uništava zaštitni sloj kože, koji je štiti od starenja, a rezultat redovne upotrebe je prerano ostarjela koža. Za one koji imaju problema sa masnom kožom i aknama preporučuju se antibakterijski sapuni, ali i s njima treba biti oprezan, budući da uništavaju sve bakterije na koži - i štetne i korisne.

 

 

Dibutyl phthalate (DBP) ili diethylhexyl phthalate (DEHP)

Ovi spojevi su zapravo plastifikatori u raznim kozmetičkim i drugim proizvodima, a tu im zbilja ne bi trebalo biti mjesto. Naime, istraživanja su pokazala da remete hormonsku ravnotežu u našem tijelu, a navodno mogu uzrokovati i štetu u razvoju bebe u maternici.

 

 

Image 



Sodium lauryl sulfate i Sodium laureth sulfate


Dva teška deterdženta, koje možemo naći u šamponima, kupkama i drugim proizvodima za kosu. Mogu uzrokovati iritaciju očiju i kože, gubitak kose i alergijske reakcije, a sumnja se da uzrokuje oštećenja jetre i probavnog sustava.

Umjetni mirisi i arome povezuju se s čitavom paletom zdravstvenih problema.
Na primjer, umjetni mošus oslabljuje imunološki sustav. Ti mirisi mogu uzrokovati glavobolju, probleme sa sinusima, čak i astmu, a umjetni mirisi se danas nalaze u skoro svim sredstvima za čišćenje i proizvodima za osobnu njegu. Štetne kemikalije tako imaju širom otvorena vrata preko naše kože prema krvotoku, a kad ih udišemo - direktno do našeg mozga.
Zato je najbolje koristiti proizvode na kojima piše „no parfume“ i koji sadrže samo ili barem većinu prirodnih sastojaka.
Također izbjegavajte sastojke napisane velikim slovima kao sto su: PEG, PPG, MEA, DEA, TEA, BHT, BHA, DMDM Hydantoin, EDTA, PCA.

Bitno je reći da štetne sastojke neće naći ni pod key ingredients, active ingredients ili our chosen ingredients nego samo na poleđini pod ingredients (kompletan sastav) ili inci ingredients (važi u Europi) gdje je najdetaljnije opisano što se nalazi u proizvodu koji kupujete.
Također sastojici su poredani razmjerno  po svojoj količini u proizvodu što znači da jer prvi sastojak na listi najzastupljeniji.

Naravno, da mjesta panici nema, jer ništa opasno se neće dogoditi pri prvom korištenju nekog proizvoda (najveća opasnost leži u eventualnoj alergijskoj reakciji na neki od sastojaka). Sve pobrojane negativne nuspojave su posljedica dugogodišnjeg izlaganja štetnim sastojcima. U ovom slučaju oni se gomilaju u organima jer dolazi do zasićenja i tijelo ih tada više ne može izbaciti.
Vjerujemo da vodite brigu o tome što jedete i koliko je kvalitetna hrana koju konzumirate, pa zašto ne biste brinuli i o tome što vaša koža „jede“, jer veći dio onoga što na nju nanesete završi u vašem krvotoku.
Zato, kliknite na zeleni kvadrat desno od naslova ovog članka i krenite u nabavku „zdrave hrane“ za vašu kožu.

miljana_pavlicic_new

Zanima vas nešto s područja kozmetologije? 

Pitajte našu Miljanu na [email protected] i čitajte odgovore na modamo.info.


M.P./modamo.info

BONJOUR.CLUB , 11.3.2011.

Klik i saznajte više o sljedećim pojmovima:

    Sviđa ti se članak? Podijeli ga s prijateljima.

    Povezani članci

    Članci iz rubrike

    Tekst by:

    BONJOUR.ba

    Podijeli:

    Posljednje objavljeno