INTERVJU: Milan Senić, bh. modni dizajner

INTERVJU
8.11.2011.
Promišljanja o modi etabliranog bh. dizajnera   Milan Senić je bh. dizajner čije kreacije ne ostavljaju ravnodušnim nijednog ljubitelja strukturalnog dizajna i neočekivanih modnih zapleta kada govorimo o izvedbi nekog predmeta. Ovaj tridesetogodišnjak je završio mješovitu srednju tekstilnu školu i jednogodišnji studij novinarstva Media Plan. No u njemu se još uvijek krije student, obzirom da pohađa i studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.Odjeća koju predstavlja pod svojim imenom se može naći u showroomu udruženja Modiko kojeg je Milan i član, a točna adresa ovog prodajnog prostora je Čemaluša br4, Sarajevo.Prvi put se javnosti predstavio prije trinaest godina, no njegova apsolutna posvećenost modi kao pozivu je u posljednih pet godina.

Nedavno smo se družili na sajmu Fashion.hr Industrija. Ti si se predstavio u sklopu udruženja Modiko. Sjećam se da se tvoja vješalica sa odjećom isticala obzirom da je cijeli štand prštio bojama, dok je tvoj kutak onako elegantno stajao u nijansama crne i sive. Reci mi radiš li isključivo sa crnom – bijelom – sivom i ako je tako zašto baš te boje koristiš?  

Kolekcije i modeli koje sam radio prethodnih godina uglavnom su u crnoj, bijeloj i sivoj boji. Karakteristika odjeće koju dizajniram jeste stukturalnost, arhitekturalnost, dekonstrukcija i istraživanje forme... Upravo te karakteristike moguće je najlakše dočarati kroz crne i bijele (ne)boje. Generalno, ne postoji pravilo koje slijedim kada je u pitanju izbor boja. To može zavisiti od mog raspoloženja ili potrebe da kroz izbor određene boje iskažem neki stav ili emociju. Svečano obećavam da će u kolekcijama koje slijede biti više „boje“.

Je li se teško izraziti samo kroz te nijanse boja? Čini mi se poput pravog izazova?

Meni ne predstavlja problem. Modni stručnjaci kažu da se upravo u korištenju crne i bijele može najbolje vidjeti koliko dizajner poznaje ono što radi, koliko je inovativan... Crna i bijela odjeća u dizajnerskom smislu ne trpi prosječnost - ili je genijalna ili je smeće.

Koje materijale koristiš u izradi i je li teško unutar granica Bosne i Hercegovine doći do adekvatnih materijala?

Trudim se koristiti materijale od prirodnih sirovina poput pamuka, svile i vune. Jako je teško nabaviti materijale kakve želim za svoje modele, ali te stvari zapravo i čine profesionalni izazov - biti kvalitetan i kreativan u veoma ograničenim uslovima.

Znam da je ovo pitanje majka svih klišea, ali moram. Što te inspirira u radu?

Možda i to pitanje jeste kliše, ali je odgovor svakog dizajnera drugačiji! Inspiracija je uvijek nepredvidljiva i najčešće je nalazim tamo gdje mislim da je nikad ne bi našao. Moda u mom slučaju predstavlja sublimaciju svih mojih afiniteta, načina razmišljanja, pogleda na svijet, život i na najbolji mogući način mogu da se izrazim kroz nju. Inspiriše me arhitektura, muzika, književnost, film, zanimljivi ljudi koje srećem.

3

Nicolas Cante, glazbenik, je jedna od osoba s kojom si surađivao. Naime, on ja na svojim nastupima u Sarajevu nosio zanimljive košulje koje si ti dizajnirao. Kako je do te suradnje došlo i planiraš li možda ostvariti nešto slično s nekim sa domaće scene?

Ta suradnja mi je jedna od najdražih u dosadašnjem radu. Nastala je krajnje slučajno, na preporuku zajedničke prijateljice Sabine Šabić Zlatar da Nicolas pogleda moje stvari u butiku Ljepostvarnica.  Nicolas je odmah pronašao sebe u mojim košuljama. Zanimljivo je da moju odjeću nosi na nastupima po cijelom svijetu i svugdje dobiva odlične komplimente i pohvale. U slučaju suradnje sa Nicolasom očito je bio spoj Nicolasove osobnosti, muzičke originalnosti koji se savršeno uklapa u moj vizuelni jezik. Čini mi se da izvođači u BiH nisu dovoljno svjesni važnosti stylinga u njihovom poslu. U ovom momentu ne mogu navesti nikoga ko ima zanimljiv i strateški osmišljen styling. Do sada su neke od mojih kreacija  imali priliku nositi Maja Sar, Amira Medinjanin i Dubioza kolektiv. Trenutno sam u pregovorima sa nekim izvođačima iz Slovenije. U svakom slučaju otvoren sam za suradnju i sa dugim bh izvođačima.

Tko su tvoji klijenti? Jesu li za tvoj rad više zainteresirani kupci iz Bosne i Hercegovine ili inozemstva, budući da je poznato da dizajn poput tvog vani visoko kotira u raznim koncept trgovinama?

Praktično se pokazalo da ljudi koji prepoznaju moj dizajn su ljudi iz kreativnih profesija. To su najčešće arhitekti, grafički i produkt dizajneri, historičari umjetnosti, pozorišni i filmski stvaraoci... To mi je veliki kompliment jer su to ljudi koji su svojim profesijama vezani za umjetnost, dizajn i kreativnost. Dosadašnja iskustva vezana za učestvovanja na izložbama van BiH su odlična i sa njih nosim isključivo lijepe rezultate i uspomene. Činjenica je da se modni dizajn više cijeni i bolje tretira u državama EU. Razlog zašto je to tako vjerovatno možemo pronaći u višem životnom standardu, boljem odnosu države prema kulturi, umjetnosti, dizajnu...

Modamo.info ima za jedan od primarnih ciljeva adekvatno promovirati bh. dizajnere,umjetnike, talentirane ljude koji zbilja imaju za cilj stvaranje, inovacije i probitak, a ne laku zaradu. No nebrojeno puta se susrećem s komentarom da su kreacije bh. dizajnera cijenom skupe. Tvoje mišljenje o tome?

12

Mislim da neko ko razmišlja na taj način previđa dosta činjenica. Znam da živimo u veoma teškim finansijskim  vremenima i u sredini koja je privredno i ekonomski nerazvijana  što rezultira niskim životnim standardom. Sve su to razlozi zašto ljudi nisu u prilici da sebi priušte neki komad u potpisu bh. dizajnera. S druge strane, da bi se neki odjevni komad proizveo potrebni su ideja, materijal, tehničko znanje realizacije, vrijeme, mašine, električna energija, radnici..., a to sve košta. Tako da je cijena odjevnog predmeta bh. dizajnera, najčešće, recipročna količini uloženog u isti.

Modiko je u zadnjih par godina, usudim se reći, jedna od najsvjetlijih točaka domaće scene. Kako bi ti opisao trenutno stanje te vidiš li i gdje sebe kao dizajnera u budućnosti na bosanskohercegovačkoj sceni?

Složio bi se da je Modiko najsvjetlija tačka naše scene. Čini mi se da po pitanju naše modne scene sve se vrti u krug, kontinuirano se ništa novo ne dešava. Sve dobro što se dešava je pitanje napora, sposobnosti, želje i energije nekoliko talentovanih pojedinaca. Mi u Modiku smo za kratko vrijeme uradili mnogo toga, a također pripremamo dosta zanimljivog i novog bez pomoći države i sponzora. Puni smo ideja, kreativne energije i svakodnevno radimo na novim projektima. Predviđanje bilo kakve budućnosti je nezahvalan posao. Jedino se nadam da za bh. modnu scenu dolaze bolji dani.

PreviousNext


Razgovarala: Ana Perić
Model: Dunja Pašić
Foto:  Enisa Bravo        

Klik i saznajte više o sljedećim pojmovima:

    Sviđa ti se članak? Podijeli ga s prijateljima.

    Povezani članci

    Članci iz rubrike

    Tekst by:

    Bonjour

    Podijeli:

    Posljednje objavljeno: