TEKST: Ilda Lihić-Isović
DATUM OBJAVE: 20.12.2024.
Kuhinje su odavno prestale biti samo funkcionalni prostori, tačnije danas su one mjesto gdje dizajn ima jednako važnu ulogu kao i praktičnost.
Dizajneri interijera već neko vrijeme ističu jedan detalj kao ključan za postizanje elegantnog i sofisticiranog izgleda – zlatni akcenti.
Od česmi do šipki za dodatke, ovi elementi unose dozu luksuza u prostor, transformirajući i najjednostavnije kuhinje u vizualno upečatljive ambijente.
Zašto birati zlatne detalje?
Zlatna boja ima specifičnu osobinu da u prostoru stvara osjećaj ravnoteže između elegancije i ugodnosti. Uparen s prirodnim materijalima poput drveta ili mramora, zlatni akcenti dolaze do izražaja bez potrebe za dodatnim ukrasima. Ova kombinacija donosi sklad i vizualni kontinuitet u dizajnu kuhinje.
Osim estetske privlačnosti, zlatni tonovi reflektiraju svjetlost, čineći prostor svjetlijim i otvorenijim. Dovoljno su neutralni da se uklope u različite stilove, ali i dovoljno upečatljivi da zadrže pažnju.
Izazovi i održavanje
Zlatni elementi zahtijevaju pažljivo odabran kontekst. Previše detalja može narušiti sklad prostora pa je ključno birati akcentne tačke poput česme ili šipki, dok ostatak dizajna ostaje u balansiranim nijansama.
Materijali igraju ključnu ulogu. Kvalitetni finiši otporni na vlagu i koroziju neophodni su za duže trajanje, dok visok sjaj može zahtijevati redovno održavanje kako bi ostao besprijekoran.
Praktični savjeti za kombinacije
Bijela baza, zlatni akcenti: Bijela kuhinja idealna je osnova za zlatne detalje. Svjetla i čista, bijela boja omogućava da zlatni elementi, česme, ručke ili šipke dođu do izražaja i unesu dašak luksuza bez narušavanja jednostavnosti prostora.
Sklad u kontrastima: Kombinacija bijelih ormarića i radnih ploča sa zlatnim detaljima donosi vizualni balans. Ova igra toplih zlatnih tonova i neutralne bijele stvara prostor koji je istovremeno elegantan i prozračan.
Tamnozelena elegancija: Tamnije kuhinje poput onih u tamnozelenoj boji savršeno ističu zlatne akcentne detalje. Kontrast između dubokih tonova zelene i toplog zlatnog sjaja stvara sofisticiranu atmosferu, dok zlatni elementi donose svjetlost i suptilnu dinamiku prostoru. Ova kombinacija idealna je za one koji vole hrabrije i elegantnije interijere.
Detalji u fokusu: Zlatni dodaci poput držača za kuhinjske krpe, visećih šipki ili čak rubova rasvjetnih tijela mogu nenametljivo obogatiti dizajn i unijeti personalizirani pečat u prostor, bilo da je riječ o svijetloj ili tamnoj osnovi.
Psihologija zlatne boje
Zlatna boja simbolizira bogatstvo, toplinu i optimizam. U kuhinji, njen sjaj može izazvati osjećaj gostoljubivosti i stvarati pozitivnu energiju što je idealno za prostor gdje se okupljaju porodica i prijatelji.
* * *
Naslovna fotografija: @me_and_design
TEKST: Ada Ćeremida
Od neorenesansnih stubova do secesijskih portala obišli smo osam zgrada koje i danas pričaju priču o vremenu kada se Sarajevo gradilo kao srednjoevropski grad.
Nakon brojnih tekstova o modi koje ste, sudeći po čitanosti, voljeli jednako koliko smo ih mi voljeli pisati, Bonjour Picks se ovoga puta okreće arhitekturi.
Krećemo u malu gradsku šetnju kroz prošla stoljeća, između neorenesansnih fasada, kupola i portala koji su oblikovali vizuelni identitet Sarajeva. U prvom arhitektonskom izdanju donosimo priču o dvojici arhitekata koji su doslovno ucrtali Sarajevo u evropsku mapu stila: Karlu Paržiku i Josipu Vančašu.
Njihove zgrade i danas čine DNK grada monumentalne, prepoznatljive i podjednako fotogenične koliko i značajne.
Naša šetnja počinje na zapadnom rubu centra, kod Nacionalnog muzeja i Srednje tehničke škole dviju zgrada koje su Paržik projektovao s idejom obrazovanja i znanja kao temelja novog grada.
Odavde, nekoliko koraka dalje, Marijin Dvor uvodi nas u prvi planirani gradski kvart, svojevrsni most između monumentalnog i svakodnevnog Sarajeva.
Nacionalni muzej BiH monumentalna simetrija znanja
Karlo Paržik je ovim zdanjem (1888–1913) postavio temelj za monumentalni urbanizam Sarajeva.
Kompleks u neorenesansnom stilu, inspirisan bečkim muzejima, građen je kao sistem od četiri paviljona povezanih peristilom.
Elegantne arkade, ritmični niz stubova i detaljna ornamentika svjedoče o Paržikovoj viziji Sarajeva kao kulturnog centra Monarhije.
Čak i danas, ulazak u Muzej djeluje kao prolazak kroz vremenski portal znanja.
Srednja tehnička škola klasika koja odgaja stvaraoce
Masivna, ozbiljna i geometrijski stroga, ova Paržikova škola odražava duh industrijskog optimizma s kraja 19. stoljeća.
Figura radnika i učenika na vrhu fasade simboliziraju vezu između teorije i prakse znanja i zanata.
Iako građena u neoklasičnom duhu, njena proporcija i svjetlo nagovještavaju prelazak u modernu epohu obrazovanja.
Prateći obalu Miljacke, stižemo do Akademije likovnih umjetnosti, Pravnog fakulteta i Glavne pošte, tri zgrade koje čine možda najimpresivniji arhitektonski niz uz rijeku.
Tu, u jednom pogledu, možete vidjeti gotovo cijelu stilsku hronologiju austrougarskog perioda: od neorenesansnih proporcija, preko suptilnih baroknih obrisa, do secesijskih detalja koji su tada nagovještavali modernizam.
Marijin Dvor: Kvart koji je najavio moderno Sarajevo
Paržikov i Butschev projekat iz 1880-ih bio je prvi planirani stambeno-poslovni kompleks u gradu.
Smješten na zapadnom ulazu u centar, ovaj ansambl objedinjuje neorenesansne i barokne motive, sa simetričnim fasadama i mansardnim krovovima.
Danas je Marijin Dvor urbani znak, vizuelna granica između starog i novog Sarajeva.
Akademija likovnih umjetnosti od crkve do ateljea
Nekada evangelistička crkva, a danas Akademija, jedno je od najpoznatijih Paržikovih djela (1899). Njena kupola, vitki prozori i kontrastni krov podsjećaju na bečke i praške romaničke revival crkve, dok današnja funkcija unosi savremeni sloj kreativnosti.
Ironično, zgrada koja je izvorno simbolizirala vjeru sada simbolizira umjetnost.
Pravni fakultet ozbiljnost u kamenu
Fasada Pravnog fakulteta odiše disciplinom i redom upravo onim osobinama koje njeguje i sama struka.
Paržikov neorenesansni izraz ovdje se spaja s baroknim ritmom stubova i gornjom lođom koja podsjeća na javne palate Venecije. To je zgrada koja ne pokušava biti spektakularna, već autoritativna.
Glavna pošta komunikacija kao imperijalni simbol
Jedno od najpoznatijih djela Josipa Vančaša (1913), Pošta Sarajevo kombinira neorenesansne i neobarokne elemente.
Grandiozno pročelje s masivnim stubovima i simetričnim prozorima govori o moći komunikacije u doba telegrafa.
Zgrada je do danas ostala jedno od najfotografiranijih mjesta u gradu spoj funkcionalnosti i reprezentacije.
Završavamo kod Narodnog pozorišta i Umjetničke galerije BiH, dvije zgrade koje i danas nose simboliku kulture i okupljanja.
I dok su monumentalne fasade Paržikovih i Vančaševih javnih zdanja stvarale ritam grada, stotine manjih secesijskih portala u okolnim ulicama dodavale su mu šarm i intimnost.
Narodno pozorište teatar monumentalnosti
Kada je Paržik projektovao Narodno pozorište (1897–1899), zamislio ga je kao scenu grada, ne samo umjetnosti.
Njegova fasada, slična bečkim teatarskim zdanjima, odlikuje se skladom između klasične kompozicije i suzdržane dekoracije.
To je zgrada koja i danas, pri svakom ulasku, stvara osjećaj ceremonije jer arhitektura ovdje igra prvu ulogu.
Umjetnička galerija BiH: Bankarski luksuz pretvoren u galerijski mir
Iako danas umjetnička institucija, ova zgrada je izvorno sagrađena kao banka (1906–1908).
Vančaš je spojio monumentalnost s profinjenošću: visoki prozori i fasadna plastika sugeriraju sigurnost i bogatstvo.
Njena unutrašnjost danas zrači tihom elegancijom baš kao i nekadašnji klijenti koji su tu dolazili s povjerenjem.
Sarajevski portali: Secesijski detalji svakodnevice
Kućni ulazi iz 1900-ih godina često su prava mala remek-djela.
Valovite linije, cvjetni ornamenti i kovano željezo odražavaju duh bečke secesije i novu estetiku urbanog života.
Iako manje poznati od monumentalnih zdanja, upravo ti portali čuvaju intimniju, ljudsku stranu arhitektonskog nasljeđa.
Sarajevo, ako ga gledamo kroz Paržikove i Vančaševe fasade, postaje galerija na otvorenom.
I zato, sljedeći put kada prođete pored žute fasade Muzeja, ispod kupole Akademije ili kraj vrata s godinom 1906, sjetite se da svaki kamen u ovom gradu nosi potpis i priču.
Prvi otkrijte najnovije trendove, ekskluzivne vijesti, najbolje shopping preporuke i pogled u backstage priče!
