Fuad Backović Deen: Zašto kupujemo lažnjake?

Davne 1899.godine poznati američki sociolog i ekonomista tog vremena, Thorstein Veblen napisao je knjigu 'Teorija dokoličarske klase' u kojoj piše o upadljivoj potrošnji, potrošnji 'za van' nazvavši je conspicous consumption, koja nastaje kao proizvod novčanog nadmetanja. Počasni viši slojevi teže pokazivanju svoje moći i raskoši te tako i moda nastaje kao potreba za statusnim raslojavanjem po ugledu.

Veblen je značajan jer se moda u sociologijskoj istoriji sve do prije dvadesetak godina smatrala klasnom modom, a modna dinamika se objašnjavala kao rezultat tog mehanizma socijalnog nadmetanja: niži slojevi oponašaju modele viših slojeva društva, a viši slojevi nameću standard dobrog ukusa koji svi nastoje usvojiti ili pak oponašati. Veblen kao da je u svojoj teoriji opisivao vrijeme koje tek dolazi i u kojem mi danas živimo ili je zapravo oduvijek bilo isto?!

Neki su možda bili privilegirani da svjedoče vremenu humanizma i renesanse, ali mi smo sigurno 'napredniji' jer smo otišli par koraka dalje, te svjedočimo vremenu gdje se termin 'fake' glorifikuje kao jedan potpuno novi pravac življenja. 'Fake' je prisutan u svim segmentima našeg društva u kojem danas živimo, radimo i preživljavamo i što je najfascinantnije od svega, lažnjak je postao mainstream. Ovaj put nema 'usvajanja ili oponašanja', ljudi žive lažno, kradu tuđe identitete, žive tuđe živote, izmišljaju profesije kojima se tobože bave, žive sa zamišljenim bračnim partnerima ili ih lažno predstavljaju, izgledaju lažno i troše nepostojeći novac na sve ono što je (ponovno) lažno. Sve u cilju da se predstave kao pripadnici društvenog staleža kojem nikada nisu pripadali, te da se približe istom. Svjestan sam da će mnogima od vas zvučati surovo ovo svrstavanje ljudi po društvenim staležima, ali to je činjenica koju nitko ne može osporiti i koja je prisutna otkako postoji ljudski rod. Moram naglasiti da se i sam protivim bilo kakvoj podjeli, do one na dobre i loše ljude, međutim činjenice govore nešto sasvim drugo.

Najkraći put ka kreiranju lažnog sebe i svog lažnog identitet je upravo kroz 'stil' i modnu industriju koja velikim dijelom i sama snosi odgovornost za nastalu situaciju, u saradnji s medijima, naravno. Posljednjih deset godina moda je doživjela veliku ekspanziju i kao takva ušla u domove svih nas, pa čak i onih koji do jučer nisu ni znali šta je to. Danas uz svesrdnu pomoć modnih magazina i internet portala preživljavamo pravo 'modno silovanje' na temu luksuznog životnog stila, poznatih i vrlo skupih modnih brendova te ideala fizičkog izgleda i ljepote.

U nemogućnosti mnogih da sebi kupe i priušte ono što vide na stranicama časopisa, na internetu, ali i na svjetski poznatim ličnostima, dolazi do procvata jedne drugačije 'modne industrije' - industrije replika, kopija ili žargonski rečeno u našem narodu - lažnjaka koji se zbog svojih niskih cijena serviraju kao na pladnju širokim narodnim masama. Iz oficijelnih i multibrand shopova, brandovi poput Dolce&Gabbana, Chanel, Gucci, Dior, Hermes, Michael Kors, Versace, Dsquared2, Louboutin i mnogi drugi su se brzinom svjetlosti 'preselili' na regionalne pijace, štandove, čaršije, ali i Facebook stranice koje iste nude i više nego 'povoljno' podmećući ih kao originale?!

U ponudi se nalaze i fake preparativna i dekorativna kozmetika, parfemi, preparati za mršavljenje, mobilni telefoni i ono najopasnije, fake lijekovi! Dakle, kupovina fake životnog stila nam je svima na dohvat ruke. Sve samo da ne budemo ono što zaista jesmo jer biti svoj je danas očigledno velika sramota. Istina, nove i mlade generacije imaju i pogubne uzore od kojih ne mogu naučiti kako da budu svoji i kako da budu ponosni na ono što zaista jesu, što je od krucijalne važnosti za ispravan razvoj nečije ličnosti. Takvi loši 'idoli' našu omladinu truju i zagađuju lažnim sjajem i stvaraju jedan sasvim izvitoperen svijet, svijet kojem se oni koji zaista znaju, javno podsmijevaju.

Šta zapravo radite kupujući fake?

Prije svega, podržavate klasični kriminal i crno tržište krivotvorina, podržavate kršenje zakona o autorskim pravima, opravdavate i direktno podupirete strašnu torturu i neljudske uslove pod kojima rade radnici tvornica u kojima nastaju lažnjaci, a od samih sebe pravite neugledni i neukusni hodajući cirkus, niti najmanje uvjerljiv.

Nositi na sebi svjetski poznate skupe brandove zahtjeva jedan poseban životni standard, životni stil, dobru ekonomsku situaciju te životnu priču koja eventualno može da opravda sve ono što nosite na sebi. Ok, nosite originale, ali kupljene kod 'šanera'? I ja sam nekolicinu puta, ali to je jedna posebna priča (ne tako daleka od ove 'fake'), o kojoj možemo neki drugi put...

Nego, uzmimo za primjer jedan od najcjenjenijih modnih dodataka, proizvod modne kuće Hermes, torbu Birkin koja je ime dobila po slavnoj glumici Jane Birkin, a koje konstantno gledamo u rukama djevojaka i žena iz regije. Da biste postali vlasnica takve torbe, vi morate izdvojiti od 7 000 do vrtoglavih 100 000 dolara, u zavisnosti od kojeg materijala želite da vam je naprave, no to nije sve. Do 2010. godine, Hermes je za spomenutu torbu imao listu čekanja na koju ste se morali prijaviti kako bi došli na red da vam vaša 'miljenica' bude dostavljena. Neki su čekali čak i do šest godina na isporuku iste jer se Birkin torba radi ručno od strane posebno i vrlo rigorozno odabranih različitih vrsta kože, kao i stručnjaka koji je pažljivo izrađuju.

Detalji izrade jednog od Hermes modela torbica

Sada vi meni recite kako je moguće da neko ko radi jedan prosječan posao u BiH ili u nekoj od naših susjednih zemlja, živi u dvosobnom stanu (često unajmljenom), muku muči s plaćanjem režija svaki mjesec, a posjeduje jednu ili više takvih torbica? To isto važi i za silnu pomamu Louis Vuitton torbi, Louboutin cipela, Michael Kors proizvoda itd... Takvi predmeti i modni dodaci se ne kupuju na okolnim buvljacima i putem socijalnih mreža, te nažalost, nisu svojim cijenama dostupni svima, niti su napravljeni da bi ih mogli priuštiti svi, pa samim tim nije realno vidjeti ih na tolikom broju pripadnica ljepšeg, nježnijeg spola. Da tuga bude veća, oni koji svjesno kupuju lažnjake, u biti često kupuju modele koji nikako ne postoje u zvaničnim kolekcijama spomenutih dizajnera.

Dragi moji, nije sramota nemati novac za (često) neopravdano skupe krpice, cipelice i torbice, sramota je stidjeti se sebe! Zaštitite i svoje zdravlje od kancerogenih materijala pomoću kojih se stvaraju lažnjaci. Budite realni, dostojanstveni i kupujte ono što je u skladu sa vašim životnim standardom i vašim mogućnostima. Postoji na desetine hiljada odjevnih brendova koji su jako pristupačni, a u kojima možete da zablistate baš poput onih koji na sebi nose milione eura, samo ako imate dovoljno stila i mašte da se zaigrate svojstveno sebi.

Nositi na sebi popularne brandove nikako ne znači da izgledate skupo i da imate stila! Znam da je mnogo lakše biti očigledna kopija nego dostojanstven original, ali itekako se vrijedi potruditi pronaći sebe. Priuštite si luksuz samo onda kada si možete priuštiti pravi, ne lažite ni sebe ni druge jer na kraju krajeva, sve su to samo 'predmeti' čije vrijednosti nisu onolike kolikim nam se predstavljaju. Oni su napravljeni da budu dodatni 'porez' za one koji novca imaju i previše, te su samim tim već odavno izgubili osjećaj za realnu vrijednost. Čak je i sjajni Georg Simmel dao gorku, ali istinitu definiciju mode još 1919. godine, a koja kaže: „Moda pripada višim slojevima društva; čim tu modu počnu prihvaćati niži slojevi, viši je slojevi odbacuju i zamjenjuju novom, jer je toliko profanisana da više nije u funkciji razdvajanja. Stoga viši slojevi stupaju na scenu s „novom modom“ s kojom igra ponovo započinje.“

Stoga, nemojte biti marionete u nečijoj igri, nego izgradite vlastiti stav prema životu, prema stilu i prema sebi. Stav koji će biti daleko bolji od industrije lažnjaka.

- Za MODAMO.info napisao: Fuad Backović Deen -

Fuad Backović Deen je pored glazbene karijere,
temelje postavio i u modnoj industriji kroz studij na Istituto Marangoni sveučilištu u Milanu,
gdje je dobio diplomu stratega modnog poslovanja i magistra brand managementa.